Vaskršnja pogača

Vaskršnja pogača – simbol zajedništva i radosti na prazničnoj trpezi

Vaskrs je vreme okupljanja, vere, ljubavi i novih početaka. Jedan od najlepših običaja koji prati ovaj veliki praznik jeste zajednička trpeza, a na njoj neizostavno mesto zauzima svečana pogača. Ova pogača sa pletenicama ne samo da mami pogled svojim izgledom, već simbolizuje snagu porodičnih veza i toplinu doma.

Miris sveže pečenog testa, upletene pletenice koje simbolizuju neraskidive veze i jaja u sredini kao znak novog života – sve to čini ovu pogaču posebnim delom svakog vaskršnjeg ručka. Bilo da je poslužite uz kuvana jaja, sir ili suhomesnate proizvode, sigurno će zauzeti počasno mesto i u srcima vaših najmilijih.

Potrebno:

3 jaja

2 dl mlijeka

2 dl vode

1 dl ulja

100 gr margarina

sirovi kvasac

so

brašno pripremiti 1 kg ali obično utrošim oko 900 g, zavisi koje brašno koristim(da se ne lijepi za ruke kada umjesite pogaču. Po potrebi možete I dodati brašna dok ne dobijete finu glatku masu).

Priprema:

Sirovi kvasac rastopiti u malo mlake vode

Umutiti jaja, mlijeko, vodu, ulje i margarin, posoliti pa dodati kvasac. Postepeno dodavati brašno i umjesiti tjesto.

 Kada ste ga fino umjesili, pokriti čistom krpom i ostaviti na toplom da nadođe. 

Kada je nadošlo, ponovo ga izraditi pa oklagijom razvući veći krug. Jednu trećinu kruga izrezati nožem na trake pa od tih traka uplesti pletenice (pogledati sliku kako treba da izgleda). 

Premazati margarinom (margarin za mazanje, iz kutije), pa polako uvijati u rolat ka pletenicama. Staviti u pouljenu okruglu tepsiju, premazati žumancetom i posuti susamom. 

Peći na 180 stepeni.

VRILICA

Vrilica – zaboravljeno blago bosanske kuhinje

Vrilica je jedno od onih starih, pomalo zaboravljenih jela bosanske kuhinje koje u sebi nosi duh prošlih vremena i toplinu porodičnih ognjišta. Pripremala se skromno, od sastojaka koje je svaka kuća imala – brašna, vode i malo soli – ali je upravo u toj jednostavnosti ležala njena čarolija.

Nekada su je naše nane i majke mijesile rano ujutro, kada bi kuća još mirisala na drva iz šporeta. Pečena na plotni ili u tavi, vrilica se obično prelivala mašću, kajmakom ili mladim sirom, a najčešće se posluživala uz jogurt ili kiselo mlijeko. Bila je to hrana koja je grijala stomak i srce, i budila zahvalnost za male stvari.

Danas, vrilica postaje sve rjeđa na trpezama, ali njena vrijednost ne blijedi. U svakom zalogaju osjeti se duh tradicije, miris djetinjstva i podsjetnik na to kako su nekada male stvari bile dovoljne za veliku sreću.

Ovaj recept potiče iz zeničkog kraja pa sam ga i spremila na taj način a prvi put sam vidjela kod moje sestre.

Recept:

Potrebno je:

700 ml vode

2 kašičice soli

450 gr brašna

Kašičica praška za pecivo

300 ml mlijeka

100 ml vrhnja za kuvanje (ili kiselog)

2 kašike maslaca

1 kašičica soli

U lonac stavite vodu da proključa. U zdjeli pomiješajte brašno i so, zatim počnite brašno prelijevati kipućom vodom. Miješajte drvenom varjačom, a vodu dodajte postepeno.

Kada dobijete željenu gustoću (smjesa treba biti gusta), dodajte prašak za pecivo i ponovno dobro izmiješajte. Pripremite okruglu tepsiju za pečenje, nauljite je rukom i u njega prebacite tijesto.

Tijesto nekoliko puta okrenite na ulju u tepsiji za pečenje. Prstima ga ravnomjerno rasporedite po limu kako bi prekrilo cijelu površinu. Rubom kašike tapšajte tijesto i tako napravite oblike, dekoraciju po želji.

Pecite 30 minuta na 230°C dok ne dobije bakrenu boju. Pred kraj pečenja, pitu možete preliti sa 100 ml mlijeka i vratiti u pećnicu još 10 minuta.

Pred kraj pečenja, pripremite preljev. U mlijeko dodajte vrhnje, so i maslac i stavite na vatru da se maslac istopi.

Pečenu pitu prelijte preljevom i vratite u pećnicu na još 10 minuta kako bi se gornji dio zapekao.

Veoma je ukusno

P.s. zbog vremenske razlike nisam mogla sestru da cimam za zetov recept pa sam našla na internetu, izvor recepti.index.hr